Razvoj statistike turizma ̶ Podaci o smještaju za kraći boravak turista koji se nudi putem nacionalnih internetskih platformi te Razvoj i implementacija metoda deduplikacije za podatke o popunjenosti smještajnih kapaciteta
EG22 MDL Broj ugovora: 101112535 Razdoblje provedbe projekta: 01.04.2023. - 30.09.2024.
Sažetak projekta
Turistička industrija Europske unije zauzima važno mjesto u gospodarstvu država članica, a
aktivnosti vezane za turizam predstavljaju veliki potencijalni izvor zapošljavanja. Uredbom
(EU) br. 692/2011. uspostavljen je zajednički okvir za sustavni razvoj, p roizvodnju i
diseminaciju europske statistike turizma. U tu svrhu države članice prikupljaju, uspoređuju,
obrađuju i isporučuju Komisiji (Eurostatu) usklađene statističke podatke sa strane turističke
ponude i potražnje. Globalna digitalizacija ne samo da o mogućuje nove izvore podataka za
mjerenje mobilnosti ljudi i turizma, već omogućuje i primjenu učinkovitijih metoda prikupljanja
podataka. Stoga, Europski statistički sustav može iskoristiti prednosti digitalnog zapisa turista
i pružatelja usluga u sektoru. Statistika turizma dobivena putem međunarodnih online platformi
koje povezuju pružatelje usluga smještaja s potencijalnim turistima, primjer je takvoga
digitalnog zapisa. Opći ciljevi projekta "Razvoj statistike turizma" mogu se postići uključivanjem
nacionalnih online platformi i rješavanjem pitanja dupliciranja podataka kako bi se omogućila
lakša integracija podataka preuzetih od četiri međunarodne online platforme s postojećom
smještajnom statistikom Europe. Kako bi se postigli opći ciljevi projekta "R azvoj statistike
turizma", projekt je podijeljen u dva modula:
Modul 2.1. Podaci o smještaju za kraći boravak koji se nudi putem nacionalnih online platformi
Modul 2.2. Razvoj i implementacija metoda deduplikacije za podatke o popunjenosti smještaja
za kraći boravak.
Podaci za kontakt s koordinatorom Nujić Suzana, Državni zavod za statistiku, [email protected] Brozović Ivana, Državni zavod za statistiku, [email protected] Popis sudionika Državni zavod za statistiku Rezultati projekta Bilateralnim sporazumom o razmjeni podataka s internetskim platformama o turističkom smještaju za kraći boravak turista dogovorena je razmjena podataka i metodologije između Eurostata i Državnog zavoda za statistiku.
U sklopu modula 2.1. Podaci o smještaju za kraći boravak koji se nudi na nacionalnim internetskim platformama postignuta je uspješna suradnja te su sklopljeni ugovori o ustupanju i tajnosti podataka s tri nacionalne internetske platforme koje nude uslugu rezervacije smještaja za kraći boravak turista u Hrvatskoj. Glavni rezultati jesu preuzimanje i analiza podataka nacionalnih internetskih platformi, definiranje tehničkih specifikacija i kataloga ustupanja podataka te korištenje podataka u području smještajne statistike turizma. Naime, Državni zavod za statistiku potpisao je ugovor o ustupanju i tajnosti podataka s tri nacionalne internetske platforme koje posreduju u pružanju kratkoročnog smještaja u skupini NKD-a 55.2. Odmarališta i slični objekti za kraći odmor. Nakon potpis ivanja ugovora Državni zavod za statistiku razmijenio je podatke o kapacitetima i popunjenosti smještaja rezerviranoga na nacionalnim internetskim platformama u skladu s pripremljenim tehničkim specifikacijama za ustupanje podataka i metodologijom. Za obradu i agregiranje skupova podataka preuzetih od nacionalnih internetskih platformi definiran je i primijenjen proizvodni proces za preuzimanje i obradu podataka, uključujući pravila validacije. Podaci o popunjenosti prema obilježjima smještaja i podaci o popunjenosti prema obilježjima posjetitelja te metodološka obilježja od tri nacionalne internetske platforme agregirani su i dostavljeni Eurostatu. U sklopu modula 2.2. Razvoj i uvođenje metode deduplikacije za podatke o popunjenosti smještaja za kraći borav ak Državni zavod za statistiku je razvio metodologiju za procjenu udvostručivanja podataka o popunjenosti smještaja za kraći boravak posredovanjem međunarodnih digitalnih platformi. Za izračun faktora deduplikacije korištena su tri izvora podataka: podaci iz redovitog istraživanja Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju (izvor: Državni zavod za statistiku), podaci o popunjenosti smještaja posredovanjem međunarodnih digitalnih platformi (izvor: Eurostat) i podaci iz istraživanja Stavovi i potrošn ja turista u Hrvatskoj (izvor: Institut za turizam). U sklopu modula 2.2 također su izrađeni deduplicirani skupovi podataka o popunjenosti smještaja za kraći boravak prema strukturi podataka koju je definirao Eurostat (OCCL – podaci o popunjenosti prema ob ilježjima smještaja i OCCV – podaci o popunjenosti prema obilježjima posjetitelja) za razdoblje od 2018. do 2023. te su proslijeđeni u Eurostat. Budući da se metodologija deduplikacije podataka međunarodnih digitalnih platformi primjenjivala na agregiranim podacima preuzetima od Eurostata, a nije se raspolagalo podacima o smještajnim kapacitetima, nije bilo moguće definirati opću metodologiju deduplikacije podataka međunarodnih internetskih platformi za sve zemlje članice. Na kvalitetu metodologije utjecali su i sljedeći čimbenici: različit obuhvat smještajnih kapaciteta u skupini NKD-a 55.2 te različit način evidentiranja noćenja turista po mjesecima na četiri međunarodne internetske platforme. Državni zavod za statistiku u području smještajne statistike tu rizma ima potpuni obuhvat podataka o popunjenosti smještaja za kraći boravak iz skupine NKD-a 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, tako da su podaci o noćenjima turista ostvarenima preko nacionalnih i međunarodnih internetskih platformi koje posreduju u rezervaciji smještaja za kraći boravak u Hrvatskoj, već uključena u području nacionalne smještajne statistike o dolascima i noćenjima turista. Noćenja turista u smještajnim objektima za kraći boravak iz skupine NKD -a 55.2 ostvarena posredovanjem međunarodnih internetskih platformi ostvaruju znatan udio u ukupno ostvarenim noćenjima turista u skupini NKD-a 55.2 u Hrvatskoj te pokazuju tendenciju porasta. Zbog toga će Državni zavod za statistiku nastaviti preuzimati iz Eurostata podatke o popunjenosti smještaja za kraći boravak u skupini NKD -a 55.2 ostvarenoga preko
međunarodnih internetskih platformi u Hrvatskoj (CETOUR podaci) i kao takve ih diseminirati u području eksperimentalne statistike turizma. Podaci internetskih platformi mogu pomoći u donošenju poslovnih odluka i podizanju svijesti o utjecaju rezervacije smještaja za kraći boravak na internetskim platformama u Hrvatskoj na tradicionalno tržište kratkoročnog smještaja. Znanja stečena u tijeku projekta relevantna su za razvoj i unaprjeđenje statistike turizma pri korištenju novih i inovativnih izvora podataka.
Financirano od strane Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili tijela koje dodjeljuje potporu. Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Statistika za Europski zeleni plan
EG22 EGD Broj ugovora: 101112915 Razdoblje provedbe projekta: 1. ožujka 2023. – 29. veljače 2024.
Sažetak projekta
Glavni cilj je razvoj novog modula Računa okoliša – Računi subvencija za okoliš i sličnih
transfera (ESST). Ovaj modul naveden je u Uredbi (EU) 691/2011 kao novo područje razvoja
računa okoliša. Sustav europskih ekonomskih računa okoliša (SEEA) sastoji se od nekoliko
modula; pojedini moduli regulirani su kao obavezni, no međutim, u sklopu računa okoliša
postoje i moduli koji se temelje na dobrovoljnom izvješćivanju. Jedan od modula koji je još
uvijek temeljen na dobrovoljnom izvješćivanju je i Račun za subv encije za okoliš i slične
transfere. Modul se ujedno nalazi i na popisu novih predloženih područja koja će se uvesti kao
obvezna u bliskoj budućnosti (u tijeku je donošenje prijedloga Uredbe o proširenju Računa
okoliša).
Glavne aktivnosti tijekom projekta: proučavanje dostupnih metodologija i zakonodavstva,
identificiranje postojećih izvora podataka, razvoj metoda prikupljanja i obrade podataka, te
kompilacija i dostavljanje podataka prema formatu izvješćivanja.
Rezultati će obuhvaćati novi set podataka u navedenom području, proučavanje metodologija,
razvoj inovativnih metoda; kompilacija podataka izbjegavajući metode kao što su
konvencionalna istraživanja, odnosno težiti preuzimanju podataka iz administrativnih izvora.
Nacionalni računi bi trebali sadržavat i baze podataka s detaljnom ESA klasifikacijom koje bi
se mogle koristiti za izradu ESST računa. Ovim projektom Hrvatska će se pripremiti za nove
obveze izvješćivanja visokokvalitetnih podataka u ovom području.
Cilj je također prikupiti praktične informacije o metodologiji, prikupljanju podataka i metodama
obrade koje se koriste za izradu ESST računa.
Podaci za kontakt s koordinatorom Gordana Lepčević, Državni zavod za statistiku, [email protected] Popis sudionika Državni zavod za statistiku
Rezultati projekta Cilj projekta bio je razvoj novog modula računa okoliša, odnosno proizvodnja relevantnih i pouzdanih statističkih podataka u skladu s Uredbom (EU) 691/2011 o europskim ekonomskim računima okoliša. Račun subvencija za okoliš i sličnih transfera (ESST) jedan je od tri modula računa okoliša navedenih u Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 u pogledu uvođenja novih modula ekonomskih računa okoliša.
Glavni rezultati projekta bili su stjecanje znanja i priprema metodologije u području Računa
subvencija za okoliš i sličnih transfera (ESST) te popunjavanje Eurostatovog upitnika.
Državni zavod za statistiku (DZS) po prvi je put izradio pilot kompilaciju Računa subvencija za
okoliš i sličnih transfera (ESST) za dvije izvještajne godine (2020. i 2021.) za glavne aktivnosti
zaštite okoliša i upravljanja resursima (CEPA i CReMA).
Subvencije za zaštitu okoliša i slični transferi navedeni u Eurostatovom upitniku sastoje se od
tekućih transfera i kapitalnih transfera.
Rezultati ovog pilot prikupljanja podataka dostavljeni su u Eurostat u obliku ESST upitnika
zajedno s metodološkim izvješćem koje jasno opisuje metode i izvore.
Financirano od strane Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili tijela koje dodjeljuje potporu. Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Prikupljanje setova podataka za potrebe izračuna BDP-a prema PKM-u u 2023
EG22 PPP Broj ugovora: 101092777 – 2022-HR-PPP Razdoblje provedbe projekta: 1. studenog 2022. – 29. veljače 2024.
Sažetak projekta
Cilj projekta je bio prikupiti kvalitetne setove podataka kako bi se mogli izračunati pariteti prvo
od najnižih razina (SPD) do glavnih grupa (BHs) da bi se u konačnici dobio indikator za izračun
BDP-a po paritetu kupovne moći. DZS kontinuirano provodi projekt kroz različite aktivnosti u
skladu s PPP radnim planom EUROSTAT-a na temelju EUROSTAT/OECD PPP metodologije
i sukladno Uredbi (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o
uspostavljanju zajedničkih pravila za pružanje osnovnih informacija o paritetima kupovne moći
te za njihov izračun i diseminaciju.
Državni zavod za statistiku je provedbu projekta ostvario kroz osam aktivnosti:
A: Istraživanje o cijenama dobara i usluga - cilj je bio prikupiti reprezentativan set podataka o
prosječnim cijenama proizvoda s EU liste za svako istraživanje kako bi se izračunali pariteti.
B: Istraživanje o cijenama najma stanova i kuća – cilj je bio prikupiti reprezentativne podatke
o cijenama najma stanova i kuća na boljim lokacijama Zagreba kako bi se izračunao koeficijent
za korekciju plaća i dnevnica europskih zaposlenika u Hrvatskoj.
C: Istraživanje o cijenama građevinarstva i investicijske opreme - cilj je bio prikupiti kvalitetan
set podataka za potrebe izračuna agregata investicija u BDP-u po PPP-u.
D: Istraživanje o cijenama i troškovima bolničkih usluga za tri referente godine 2020-2022 - cilj
je bio prikupiti kvazi cijene troškova bolničkih usluga za potrebe izračuna komparativnih razina
cijena bolničkih usluga i u konačnici za potrebe deflacioniranja izdataka zdravstva u okviru
BDP-a prema paritetu kupovne moći.
E: DZS je dostavio Eurostat-u različite setove ulaznih podataka za potrebe izračuna BDP-a
prema paritetu kupovne moći:
•
BDP ponderi za referentne godine 2020-2022
•
CPI upitnik o mjesečnim harmoniziranim indeksima za referentnu godinu za potrebe
izračuna vremenskog faktora prilagodbe
•
plaće zaposlenika državne uprave za referentne godine 2020-2022
•
podatke o ukupnosti i kvaliteti stambenog fonda za referentne godine 2020-2022
•
neodbitni PDV i napojnice
F: HR PPP metodologija – ažurirana je verzija metoda i izvora koji sadrže detaljan opis svih
faza provedbe projekta s ciljem obračuna BDP-a prema paritetu kupovne moći.
G: Ova aktivnost uključivala je niz zadataka koji su korisni u kontekstu projekta, ali za kojima
pojedinačne zemlje mogu imati različite potrebe.
DZS je u okviru ove darovnice planirao službeni posjet PPP jedinici Statistike Crne Gore, ali put nije realiziran zbog drugih obaveza na projektu. W1: Ova aktivnost uključivala je upravljanje tehničkim aktivnostima projekta, praćenje tehničke provedbe i tehničko izvještavanje.
Podaci za kontakt s koordinatorom
Suzana Čajkušić, Državni zavod za statistiku, [email protected]
Popis sudionika
Državni zavod za statistiku
Rezultati projekta
Realizacija ove darovnice bila je nužna zbog kontinuiteta u implementaciji projekta.
Uspješnom provedbom projekta dobili smo nekoliko bitnih pokazatelja:
•
Indeksi razine cijena (PLI) - njima se provodi usporedba razina cijena zemalja u odnosu na
prosjek Europske unije;
•
Pariteti kupovne moći (PPP) - pokazatelji su razlika u razinama cijena među zemljama i
pokazuju koliko valutnih jedinica koštaju određene količine roba i usluga u različitim
zemljama;
•
Standard kupovne moći (PPS) - umjetna referentna valutna jedinica koja eliminira razlike
u razini cijena među zemljama, na taj način jedna jedinca SKM-a kupuje istu količinu roba
i usluga u svim zemljama. Ta jedinica omogućuje usporedbu obujma ekonomskih
pokazatelja u zemljama. Agregati izraženi u SKM-u izvode se dijeljenjem agregata u
tekućim cijenama izraženim u nacionalnoj valuti s pripadajućim PKM-om.
•
BDP prema SKM-u - ekonomski pokazatelj gospodarske i materijalne razvijenosti zemlje
u usporedbi s 36 zemalja sudionica ECP/PPP projekta.
Rezultati projekta koriste se za istraživanje i analizu za statističku kompilaciju i u
administrativne svrhe. Korisnici na međunarodnoj razini su Europska komisija, MMF, OECD,
UN i Svjetska banka, a na nacionalnoj razini korisnici su vladine agencije, sveučilišta,
istraživački instituti, javna i privatna poduzeća, financijske institucije, tisak i pojedinci.
DZS sudjeluje u projektu od 1993. godine i kontinuirano više od 30 godina osigurava kvalitetne
setove podataka potrebnih za izračun BDP-a prema PPP-u.
Priopćenja objavljena na stranicama EUROSTAT-a i DZS-a u periodu trajanja projekta:
•
Sada su dostupne brze procjene PPP-a i BDP-a za 2022
https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/ddn-20230323-1
•
Stvarna individualna potrošnja po stanovniku u 2022
https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/ddn-20230620-2
•
Najviše razine SIP-a u Luksemburgu, Austriji i Njemačkoj
https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/ddn-20231214-2