Završeni projekti financirani iz EU_26.6.2026._160037.pdf

Type: Document | Status: ready
← All sources

Ispitivanje i provedba pilot -istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju

Broj ugovora: 07143.2017.001-2017.682
EG17 VIOL
Razdoblje provedbe projekta: 1. studenog 2017. – 30. rujna 2019.

Sažetak projekta Opći cilj Razvoj istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju na razini EU-a
Posebni ciljevi Tema 1.: prijevod upitnika i prethodno ispitivanje Prijevod i prethodno ispitivanje nacrta upitnika Tema 2.: provedba pilot-istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju na nacionalnoj razini Provedba malog pilot -istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju na nacionalnoj razini kako bi se pripremio konačni zajednički upitnik i metodologija koja će se primjenjivati u državama članicama EU-a. Tema 3.: usporedba metodologije za provedbu istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju na nacionalnoj razini s prijedlogom zajedničke metodologije istraživanja na razini EU-a Usporedba metodologije za provedbu istraživanja o kaznenim djelima prikupljanjem podataka iz administrativnih izvora (uključujući, među ostalim, kaznena djela povezana s rodno uvjetovanim nasiljem) na nacionalnoj razini s prijedlogom zajedničke metodologije istraživanja na razini EU-a.

Podaci za kontakt s koordinatorom Mario Vlajčević, Državni zavod za statistiku, [email protected]
Popis sudionika Državni zavod za statistiku

Rezultati projekta Tema 1.: prijevod upitnika i prethodno ispitivanje Prijevod i prethodno ispitivanje nacrta upitnika Eurostat je u suradnji s državama članicama i drugim dionicima izradio upitnik na engleskom jeziku za provedbu pilot -istraživanja u zemljama koje su zainteresirane. Da bi se pilot - istraživanje moglo provesti, upitnik je prethodno morao biti preveden na jezike zemlja koje sudjeluju u istraživanju. Stoga je Državni zavod za statistiku preveo upitnik na hrvatski jezik. S obzirom na to da je istraživanje vrlo specifično i uzimajući u obzir utjecaj terminologije na način na koji se neko pitanje ili odgovor u upitniku može razumjeti, hrvatsku verziju upitnika revidirali su stručnjaci sa znanjem u području rodno uvjetovanog nasilja ili nasilja nad ženama.
Tema 2.: provedba pilot-istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju na nacionalnoj razini

Provedba malog pilot-istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju na nacionalnoj razini kako bi se pripremio konačni zajednički upitnik i metodologija koja će se primjenjivati u državama članicama EU-a. Konačna hrvatska verzija upitnika o rodno uvjetovanom nasilju ispitana je na terenu, dodjeljivanjem posla vanjskim su radnicima (na temelju javnog natječaja). Konkretnije, pripremljene su dvije Blaise aplikacije, jedna za metodu prikupljanja podataka CATI i jedna za metodu CAPI. Svaka metoda prikupljanja podataka ispitana je na zasebnom uzorku od 800 ispitanika (uzorci nisu bili reprezentativni na nacionalnoj razini). Nije bila potrebna minimalna stopa odgovora, ali je predviđena primjena standardiziranih pravila postupanja za svaku metodu prikupljanja podataka (tj. 10 telefonskih poziva za CATI i 3 posjeta kućanstvima za CAPI, sve u različitim danima i u različitim dijelovima dana, u slučaju da u prethodnim pozivima/posjetima nije bilo kontakta ili ako je zakazan termin). Ispitani su sljedeći aspekti: uzorkovanje, uključujući ciljnu populaciju: ograničenja koja obuhvaćaju mlađe/starije dobne skupine i uključivanje žena i muškaraca u istraživanje; ispitivanje osposobljenosti ispitivača i metoda kojima se jamči sigurnost ispitivača; ispitivanje terenskog rada, uključujući načine intervjuiranja, postupanje u slučaju neodgovora , metode kojima se osigurava sigurnost/privatnost ispitanika; ispitivanje kontrole kvalitete i izvješćivanja; ispitivanje upravljanja podacima, kodiranja i prijenosa podataka. Tema 3.: usporedba metodologije za provedbu istraživanja o rodno uvjetovanom nas ilju na nacionalnoj razini s prijedlogom zajedničke metodologije istraživanja na razini EU-a Usporedba metodologije za provedbu istraživanja o kaznenim djelima prikupljanjem podataka iz administrativnih izvora (uključujući, među ostalim, kaznena djela pove zana s rodno uvjetovanim nasiljem) na nacionalnoj razini s prijedlogom zajedničke metodologije istraživanja na razini EU-a. U okviru ove teme analizirana je mjera u kojoj su različite metode prikupljanja podataka utjecale na različite statističke stope u kontekstu prekršaja obuhvaćenih pilot-istraživanjem. Osim toga, iako uzorci primijenjeni za pilot-istraživanje nisu bili reprezentativni na nacionalnoj razini, Državni zavod za statistiku poduzeo je mjere za usporedbu definicija različitih vrsta nasilja obuhvaćenih pilot-istraživanjem o rodno uvjetovanom nasilju s primjenjivim nacionalnim definicijama određenih kaznenih djela i prekršaja kako bi utvrdio mogu li se te dvije vrste definicija povezati (barem djelomično, ako ne i potpuno). Naime, za razliku od p odataka o viktimizaciji, u Hrvatskoj postoje dobro utvrđeni statistički podaci o kaznenim djelima iz administrativnih izvora i, iako podaci iz istraživanja i administrativni podaci nisu izravno usporedivi (zbog, primjerice, metodoloških razlika, referentno g vremena, „tamnog broja” slučajeva viktimizacije obuhvaćenih istraživanjem itd.), oni mogu omogućiti teoretsku analizu trendova u rasprostranjenosti kaznenih djela za određene vrste fenomenologije kriminaliteta.
Analiza je pokazala da uporaba administrat ivnih podataka za tu svrhu i za kaznena djela obuhvaćena istraživanjem o rodno uvjetovanom nasilju nije statistički izvediva u značajnoj mjeri.

Financirano od strane Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili tijela koje dodjeljuje potporu. Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

ESS.VIP o administrativnim izvorima (ESS.VIP.BUS.ADMIN)

Broj ugovora: 822288 - 2018-HR-ESS.VIP.ADMIN
EG18 ADM
Razdoblje provedbe projekta: 1. rujna 2018. – 31. kolovoza 2019.

Sažetak projekta Opći cilj Opći je cilj osigurati bolju uporabu administrativnih izvora podataka. Aktivnost 1 ‒ Podaci o turizmu

  1. Analiza dostupnih administrativnih podataka iz sustava eVisitor
  2. Analiza dostupnih administrativnih podataka iz Registra poreznih obveznika
  3. Analiza dostupnih podataka Hrvatske narodne banke
  4. Analiza dostupnih podataka Popisa stanovništva 2011.
  5. Analiza dostupnih podataka iz Istraživanja o turističkoj aktivnosti stanovništva Republike Hrvatske
  6. Razvoj metodologije za procjenu podataka o rezidentima i nerezidentima koji borave u neiznajmljenom smještaju
  7. Izrada glavnih varijabli
  8. Izrada privremenog metodološkog izvješća
  9. Izrada završnog metodološkog izvješća
  10. Upravljanje aktivnostima u okviru darovnice
  11. Ostale aktivnosti

Aktivnost 2 – Statistički podaci o vodama

  1. Analiza trenutačnog stanja statističkih podataka o vodama

  2. Analiza dostupnih administrativnih podataka

  3. Preuzimanje administrativnih podataka iz svih dostupnih izvora

  4. Uspostava novog sustava prikupljanja statističkih podataka o vodama

  5. Razvoj i implementacija novog informatičkog softvera

  6. Poboljšanje suradnje i koordinacije između statističkih institucija i insttitucija za zaštitu okoliša

  7. Izrada privremenog izvješća

  8. Razvoj/primjena metoda procjene

  9. Utvrđivanje i korištenje mjera za točnost podataka te drugih tema koje su predložili potencijalni korisnici i koje je pozitivno ocijenio Eurostat

  10. Upravljanje aktivnostima u okviru darovnice

  11. Izrada završnog metodološkog izvješća.

Podaci za kontakt s koordinatorom Za Aktivnost 1 – Podaci o turizmu – Ivana Brozović, Državni zavod za statistiku, [email protected]
Za Aktivnost 2 – Statistički podaci o vodama – Željka Čuklić, Državni zavod za statistiku, [email protected]
Popis sudionika Državni zavod za statistiku

Rezultati projekta Podaci o turizmu Tijekom projekta „Izrada novih statističkih podataka kombinacijom nekoliko izvora od kojih je barem jedan administrativni” utvrđeni su i analizirani novi izvori podataka kako bi se poboljšala pokrivenost podataka sustava eVisitor u segmentu neiznajmljenog (nekomercijalnog) smještaja. Neki od njih nisu ispunili cilj za koji su bili namijenjeni, dok su drugi donijeli neke nove informacije. Analizirani su i ispitani sljedeći izvori kako bi se dobili kvalitetniji i pouzdaniji podaci o rezidentima i nerezidentima koji borave u neiznajmljenom (nekomercijalnom) smještaju: • administrativni podaci iz sustava eVisitor
• podaci Istraživanja o turističkoj aktivnosti stanovništva Republike Hrvatske koje provodi Državni zavod za statistiku
• istraživanje Hrvatske narodne banke o potrošnji inozemnih putnika u Hrvatskoj
• dostupni administrativni podaci iz Registra poreznih obveznika o plaćenim porezima na drugu nekretninu – kuću i stan za odmor
• dostupni podaci Popisa stanovništva 2011. Ključni problemi utvrđeni tijekom provedbe projekta i stečena iskustva uključuju sljedeće: • nepostojanje registra stambenih objekata (uključujući i druge nekretnine) u Hrvatskoj • općenito pitanje nedostatka metapodataka kod administrativnih izvora podataka i drugih sekundarnih izvora podataka • važnost temeljite analize i razumijevanja metapodataka koji se odnose na administrativne podatke, ako su dostupni, jer je znanje o obuhvatu podataka, jedinicama podataka, definicijama varijabli i načinu obrade administrativnih podataka nužno za pravilnu uporabu administrativnih podataka za statističke svrhe.

Opći je zaključak ove aktivnosti da novi izvori podataka analizirani u ovom projektu, kako sekundarni tako i administrativni, ne pružaju osnovu dostatne kvalitete koja se može upotrijebiti za poboljšanje trenutačnih procjena vezanih uz podatke o turističkom prometu u nekomercijalnom smještaju iz sustava eVisitor. DZS će stoga nastaviti s trenutačnim načinom praćenja dolazaka i noćenja turista u nekomercijalnom smještaju na godišnjoj osnovi, na temelju podataka iz sustava eVisitor. Međutim, usporedno s tim DZS će nastaviti surađivati s relevantnim vlasnicima administrativnih podataka kako bi se poboljšala pokrivenost nekomercijalnog turističkog prometa, kvaliteta podataka i usporedivost podataka među različitim administrativnim izvorima. Osim toga, predviđene su sljedeće aktivnosti kako bi se u budućnosti omogućile kvalitetnije procjene podataka o nekomercijalnom turističkom prometu u Hrvatskoj: • sklapanje ugovora između HNB-a i DZS-a o mikropodacima vezanim uz broj noćenja nerezidenata u nekomercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj • sklapanje sporazuma između Porezne uprave u općinama i DZS-a o podacima o obveznicima plaćanja poreza na drugu nekretninu u Hrvatskoj • kontinuirana suradnja i slanje povratnih informacija relevantnim administrativnim izvorima kako bi se poboljšala kvaliteta podataka koje oni pružaju • provedba ad hoc ankete kako bi se dobili podaci o prosječnoj godišnjoj razini korištenja druge nekretnine (popunjenost). Zasad ne postoji administrativni izvor za te podatke.

Financirano od strane Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili tijela koje dodjeljuje potporu. Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Prikupljanje setova podataka za potrebe izračuna BDP- a prema paritetu kupovne moći u 2017 i 2018. godini

Broj ugovora: 04152.2016.001-2016.162
EG16 PPP
Razdoblje provedbe projekta: 1. studenog 2016. – 31. srpnja 2019.

Sažetak projekta Cilj projekta je bio prikupiti kvalitetne setove podataka kako bi se mogli izračunati pariteti prvo od najnižih razina (SPD) do glavnih grupa (BHs) da bi se u konačnici dobio indikator za izračun BDP-a po paritetu kupovne moći. DZS kontinuirano provodi projekt kroz različite aktivnosti u skladu s PPP radnim planom EUROSTAT-a na temelju EUROSTAT/OECD PPP metodologije i sukladno Uredbi (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o uspostavljanju zajedničkih pravila za pružanje osnovnih informacija o paritetima kupovne moći te za njihov izračun i diseminaciju. Državni zavod za statistiku je provedbu projekta ostvario kroz sedam aktivnosti: A: Istraživanje o cijenama dobara i usluga - cilj je bio prikupiti reprezentativan set podataka o prosječnim cijenama proizvoda s EU liste za svako istraživanje kako bi se izračunali pariteti.
B: Istraživanje o cijenama najma stanova i kuća – cilj je bio prikupiti reprezentativne podatke o cijenama najma stanova i kuća na boljim lokacijama Zagreba kako bi se izračunao koeficijent za korekciju plaća i dnevnica europskih zaposlenika u Hrvatskoj. C: Istraživanje o cijenama građevinarstva i investicijske opreme - cilj je bio prikupiti kvalitetan set podataka za potrebe izračuna agregata investicija u BDP-u po PPP-u . D: Istraživanje o cijenama i troškovima bolničkih usluga - cilj je bio prikupiti kvazi cijene troškova bolničkih usluga za potrebe izračuna komparativnih razina cijena bolničkih usluga i u konačnici za potrebe deflacioniranja izdataka zdravstva u okviru BDP -a prema paritetu kupovne moći.
E: Prikupljanje različitih setove ulaznih podatak a za potrebe izračuna BDP -a prema paritetu kupovne moći : BDP ponderi za referentne godine, mjesečni harmonizirani indeksi za referentnu godinu za potrebe izračuna vremenskog faktora prilagodbe, plaće zaposlenika državne uprave, neodbitni PDV i napojnice.
F: HR PPP metodologija – ažurirana je verzija metoda i izvora koji sadrže detaljan opis svih faza provedbe projekta s ciljem obračuna BDP-a prema paritetu kupovne moći. G: Ova aktivnost uključivala je niz zadataka koji su korisni u kontekstu projekta, al i za kojima pojedinačne zemlje mogu imati različite potrebe.

Podaci za kontakt s koordinatorom Suzana Čajkušić, Državni zavod za statistiku, [email protected]

Popis sudionika Državni zavod za statistiku

Rezultati projekta Uspješnom provedbom projekta dobili smo nekoliko bitnih pokazatelja:
Indeksi razine cijena (PLI) - njima se provodi usporedbu razina cijena zemalja u odnosu na prosjek Europske unije; Pariteti kupovne moći (PPP) - pokazatelji su razlik a u razinama cijena među zemljama i pokazuju koliko valutnih jedinica koštaju određene količine roba i usluga u različitim zemljama; Standardi kupovne moći (PPS) - umjetna referentna valutna jedinica koja eliminira razlike u razini cijena među zemljama, na taj način jedna jedinca SKM -a kupuje istu količinu roba i usluga u svim zemljama. Ta jedinica omogućuje usporedbu obujma ekonomskih pokazatelja u zemljama. Agregati izraženi u SKM -u izvode se dijeljenjem agregata u tekućim cijenama izraženim u nacionalnoj valuti s pripadajućim PKM-om. BDP po PPP -u - ekonomski pokazatelj gospodarske i materijalne razvijenosti zemlje u usporedbi s 37 zemalja sudionica ECP/PPP projekta.
Rezultati projekta koriste se za istraživanje i analizu za statističku kompilaciju i u administrativne svrhe. Korisnici na međunarodnoj razini su Europska komisija, MMF, OECD, UN i Svjetska banka, a na nacionalnoj razini korisnici su vladine agencije, sveučilišta, istraživački instituti, javna i privatna poduzeća, financijske institucije, tisak i pojedinci. DZS sudjeluje u projektu od 1993 godine i kontinuirano više od 25 godina osigurava kvalitetne setove podataka potrebnih za izračun BDP-a prema PPP-u. Priopćenja objavljena na stranicama EUROSTAT-a u periodu trajanja projekta: “Potrošnja po s tanovniku varira između 53% i 137% od prosjeka EU“ (13. prosinca 2016.g.) https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7771976/2-13122016-BP- EN.pdf/2e741df1-4247-4511-8b2b-51631f257f83 Potrošnja po stanovniku varirala je više od jedan do dva puta u članicama EU (13. lipnja 2017.g.)
https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8065733/2-13062017-AP- EN.pdf/edd7c511-ce00-4788-ae99-7d310456d195 „Razine cijena varirale su gotovo jedan do tri puta u državama članicama EU -a“ (15. lipnja 2017.g.)
https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8072361/2-15062017-BP- EN.pdf/fff33756-4460-4831-9915-4a8c101f2b56 „Potrošnja po stanovniku varira između 53% i 132% od prosjeka EU -a“ (14. prosinca 2017.g.) https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8536114/2-14122017-BP- EN.pdf/0c8f87ee-42e8-4474-b7c6-724515917ea5

„Velika varijacija potrošnje po stanovniku u državama članicama EU -a“ (19. lipnja 2018.g.) https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8990152/2-19062018-BP- EN.pdf/7e1595c1-b0d3-4318-a107-fae1bda3cb5c „Razine cijena varirale su gotovo jedan do tri puta u državama članicama EU -a“ (20. lipnja 2018.g.)
https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8987350/2-20062018-AP- EN.pdf/c1d2650e-c031-4b36-bf5d-cc82f987710b „Potrošnja po stanovniku varirala je između 54% i 132% od prosjeka EU -a“ (13. prosinca 2018.g.) https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9447627/2-13122018-AP- EN.pdf/5975f52d-b92b-448d-8c5c-0532a4d50430 „Velika varija cija potrošnje po stanovniku u državama članicama EU -a“ (19. lipnja 2019.g.) https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9832322/2-19062019-BP- EN.pdf/f8d57e94-1848-4d57-aca2-55cd4b918de8 „Razine cijena hrane kretale su se od 66% prosjeka EU -a u Rumunjskoj do 130% u Danskoj u 2018.“ (20. lipnja 2019.g.) https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9832355/2-20062019-AP- EN.pdf/6dbde954-2750-46fa-9cb5-84eff9eda121 URL adrese javne web stranice projekta: https://ec.europa.eu/eurostat/data/database https://ec.europa.eu/eurostat/publications/news-releases

Financirano od strane Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili tijela koje dodjeljuje potporu. Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Page 19 of 29