SDG Akcijski plan.pdf

Type: Document | Status: ready
← All sources

NACIONALNI AKCIJSKI PLAN za sustavno praćenje i izvještavanje o
Ciljevima održivog razvoja (SDG) utvrđenih Programom Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030.

Zagreb, 2024.

2

Sadržaj

Uvod .................................................................................................................................................................. 3 I. Institucionalni okvir za provedbu, ostvarivanje i praćenje Ciljeva održivog razvoja
na nacionalnoj razini .................................................................................................................................... 4 II. Kontekst izrade Akcijskog plana .................................................................................................................. 6 III. Plan aktivnosti ............................................................................................................................................. 6 Prilog 1. Popis pokazatelja s institucijama odgovornima za njihovu proizvodnju ............................................. 8

3 Uvod

Primjena koncepta održivog razvoja presudna je za postizanje ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva globaliziranog društva današnjice, suočenog a s mnogim izazovima kao što su siromaštvo, glad, nezaposlenost, migracije stanovništva, klimatske promjene i sigurnosne prijetnje.

Održivi razvoj okvir je s pomoću kojeg se oblikuju politike i strategije kontinuiranog a gospodarskoga i socijalnog napretka, bez štetnog utjecaja na okoliš i prirodne izvore važne za ljudske djelatnosti u budućnosti. Ciljevi održivog razvoja integrirani su i nedjeljivi te uravnotežuju tri dimenzije održivog razvoja: ekonomsku, društvenu i ekološku. Oni pružaju svjetski politički okvir za iskorjenjivanje svih oblika siromaštva i nejednakosti, zaštitu planeta i stvaranje uključivog a gospodarskog rasta i trebali bi zajamčiti poštivanje ljudskih prava te pomoći u postizanju ravnopravnosti spolova.

Poticaj globalnim naporima za postizanje održivog razvoja dan je donošenjem Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (tzv. Agenda 2030 ), koji je usvojen na Sastanku na vrhu (Summitu) Ujedinjenih naroda o održivom razvoju u New Yorku u rujnu 2015., dok je završni dokument sastanka na vrhu formalno usvojen 21. listopada 2015. kao rezolucija Opće skupštine UN -a 70/1 pod naslovom Promijenimo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj.

Glavna je okosnica razvojne agende 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs), detaljno razrađenih u 169 međusobno usko povezanih podciljeva. Riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvažnijih izazova današnjice u njihovoj međusobno povezanoj gospodarskoj, socija lnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji.

Zbog svoje sveobuhvatnosti, uključivosti, univerzalnosti i transformativne naravi Agenda 2030 te njezina dosljedna provedba imaju prvorazrednu važnost za cijelu međunarodnu zajednicu. Agenda 2030 težište stavlja na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo ( People, Planet, Prosperity, Peace, Partnership), očekujući od država da u skladu sa svojim nacionalnim kapacitetima učine sve da „nitko ne bude ostavljen po strani“ (leaving no-one behind).

Slika 1. Ciljevi održivog razvoja utvrđeni Programom održivog razvoja do 2030.

4 Ciljevi održivog razvoja:

  1. Iskorijeniti siromaštvo svugdje i u svim njegovim oblicima
  2. Iskorijeniti glad, osigurati dostatne količine hrane i bolju prehranu te promicati održi vu poljoprivredu
  3. Osigurati zdrav život i promicati blagostanje svih ljudi svih starosnih skupina
  4. Osigurati uključivo i pravedno obrazovanje i promicati prilike za cjeloživotno učenje svim ljudima
  5. Postići ravnopravnost spolova i osnažiti sve žene i djevojčice
  6. Osigurati dostupnost i održivo upravljanje vodama te zdravstvene uvjete za sve
  7. Osigurati financijski dostupnu, pouzdanu, održivu i modernu energiju za sve
  8. Promicati ravnomjeran, uključivi i održivi gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojan posao za sve
  9. Izgraditi otpornu infrastrukturu, promicati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovacije
  10. Smanjiti nejednakosti unutar zemalja i među zemljama
  11. Učiniti gradove i ljudska naselja uključivima, sigurnima, otpornima i održivima
  12. Osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje
  13. Poduzeti hitne mjere u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih negativnih utjecaja (priznajući da je UNFCCC glavni međunarodni, međuvladin forum za pregovaranje o glo balnom odgovoru na klimatske promjene)
  14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održivi razvoj
  15. Štititi, obnavljati i promicati održivo korištenje zemaljskih ekosustava, održivo upravljati šumama, boriti se protiv dezertifikacije , zaustaviti i obrnuti proces degradacije zemljišta te zaustaviti gubitak biološke raznolikosti
  16. Promicati mirna i uključiva društva za održivi razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama
  17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj.

Svakom podcilju pridružen je jedan ili više pokazatelja za praćenje ostvarenja. Trenut ačno je ukupan broj pokazatelja održivog razvoja 248, od kojih je 231 jedinstven ( trinaest pokazatelja prati se u sklopu više različitih ciljeva).

UN-ov okvir pokazatelja unaprjeđuje se svake godine, a u odnosu na početni sveobuhvatno se revidirao u 2020. te se planira ponovo revidirati u 2025.

I. Institucionalni okvir za provedbu, ostvarivanje i praćenje Ciljeva održivog razvoja na nacionalnoj razini

Kako bi se postigla usklađenost politika održivog razvoja, Republika Hrvatska preuzela je odgo vornost za nacionalnu provedbu Ciljeva održivog razvoja te snažnu političku obvezu sveobuhv atne provedbe Programa održivog razvoja 2030., i u sklopu djelovanja UN-a i u sklopu djelovanja EU-a.

Tako Republika Hrvatska ima obvezu ugraditi globalne Ciljeve održivog razvoja u vlastite nacionalne i sektorske strategije, nacionalne programe i akcijske planove te međunarodnom suradnj om pridonijeti postizanju Ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini i uspostaviti institucionalni okvir za njihovu provedbu.

5 Vlada Republike Hrvatske osnovala je u siječnju 2018. godine Nacionalno vijeće za održivi raz voj. Vijećem predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a članovi su čelnici nadležnih ministarstava i ureda Vlade Republike Hrvatske, Ureda predsjednika Republike Hrvatske te Državnog zavoda za statistiku.

Vijeće obavlja, među ostalima, sljedeće zad aće: razmatra mjere i aktivnosti te prati, analizira i koordinira provedbu Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030 . godine i njegovih sedamnaest C iljeva održivog razvoja; organizira i koordinira aktivnosti na izradi Dobrovoljnog a nacionalnog pregleda o provedbi Ciljeva održivog razvoja u Republici Hrvatskoj te predlaže Vladi Republike Hrvatske njegovo usvajanje.

U veljači 2021. Hrvatski sabor donio je Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do
2030. godine (u daljnjem tekstu: NRS 2 030.). Ona je krovni strateški dokument razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, koji čini temelj za oblikovanje i provedbu svih javnih politika na nacionalnoj i subnacionalnoj razini te uspostavu integriranog sustava strateškog planiranja kojim će se omogućiti ostvarivanje vizije Hrvatske kao otvorene i globalno konkurentne zemlje koja svoj društveno gospodarski rast i razvoj temelji na Ciljevima održivog razvoja UN-ova Programa za održivi razvoj 2030.

NRS 2030 . sadržava četiri razvojna smjera (održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran regionalni razvoj) s 13 strateških ciljeva koji izravno ili neizravno pridonose pojedinom cilju održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. U NRS-u 2030. jasno su i sveobuhvatno ugrađeni C iljevi održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Koordinacijsko tijelo za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske odgovorno je za izradu i provedbu NRS-a 2030.

U skladu s Programom održivog razvoja do 2030. postupci praćenja i analize Ciljeva održivog razvoja trebaju se temeljiti na dokazima i informacijama proizašlim a iz procjena država članica UN -a te na podacima koji su visokokvalitetni, dostupni, ažurirani i pouzdani te drugim obilježjima relevantnima u nacionalnom kontekstu . To znači da podaci iz nacionalnih statističkih sustava trebaju činiti osnovu potrebnu za globalni okvir pokazatelja.

Stoga je Državni zavod za statistiku (u daljnjem tekstu: DZS) , kao glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske i glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnima za statis tiku, zadužen za koordinaciju izrade i objavu pokazatelja održivoga razvoja. DZS pruža podatke o pokazateljima Statističkoj komisiji UN -a (United Nations Statistical Commission – UNSC) preko skrbničkih agencija (Custodian Agencies)1).

DZS također posredno sudjeluje u izvještavanju o C iljevima održivog razvoja na europskoj razini, s obzirom na to da Eurostat diseminira izabrani skup pokazatelja održivog razvoja koristeći se podacima koje su države članice EU-a obvezne dostavljati na temelju pravne stečevine EU-a iz područja statistike i drugih relevantnih izvora podataka.

S obzirom na to da je glavni fokus u praćenju postizanja ciljeva na nacionalnoj razini, svaka zemlja pri odabiru broja i raspona komplementarnih nacionalnih pokazatelja odlučuje koji pokaz atelji najbolje odgovaraju njezinim potrebama i sposobnostima za prikupljanje i analizu podataka.

  1. Skrbničke agencije tijela su odgovorna za prikupljanje međunarodno usporedivih podataka u različitim statističkim područjima, za komunikaciju s nacionalnim statističkim sustavima na transparentan način, uključujući provjeru valjanosti i prilagodbe podataka kada je to potrebno, sastavljanje međunarodnih serija podataka, izračunavanje globalnih i regionalnih agregata i njihovo dostavljanje Odjelu za statisti ku UN -a, pripremu godišnjeg izvješća o globalnom napretku te koordiniranje razvoja pokazatelja s nacionalnim statističkim sustavima, drugim međunarodnim agencijama i dionicima. Od 50 skrbničkih agencija 36 ih pripada sustavu UN-a, a 14 ih je izvan njega. 6 Pokazatelj treba biti kvantitativni ili kvalitativni mjerljivi podatak kojim se izražava i označuje postizanje strateškog cilja.

DZS je za potrebe diseminacije pokazatelja vezanih za Ciljeve održivog razvoja u Republici Hrvatskoj uspostavio RH portal indikatora Ciljeva održivog razvoja (SDG) (u daljnjem tekstu: RH portal)2).

Izvješćivanje o Ciljevima održivog razvoja na nacionalnoj i međunarodnoj razini ➢ informacije o napretku prema ostvarenju C iljeva održivog razvoja na nacionalnoj i međunarodnoj razini objavljuju se na različite načine, od kojih se mogu izdvojiti: o RH portal o publikacije na internetskim stranicama DZS-a o Nacionalni program reformi (NPR) o Izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije o Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Programa UN-a za održivi razvoj 2030. (DNP) o Godišnje izvješće o napretku Ciljeva održivog razvoja ( Annual Progress Report on the Sustainable Development Goals)
o Izvješće o globalnom održivom razvoju (Global Sustainable Development Report).

II. Kontekst izrade Akcijskog plana

Od lipnja 2020. do ožujka 2021. Državni ured za reviziju proveo je reviziju učinkovitosti „Spremnost Republike Hrvatske za implementaciju ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. “.

Subjekti revizije bile su institucije RH n adležne za strateško upravljanje i provedbu C iljeva održivog razvoja, i to: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Državni zavod za statistiku.

U izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti Državni ured za reviziju preporučuje DZS-u (u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike, kao i donositeljima odluka):

  1. izraditi nacionalni akcijski plan za sustavno praćenje i izvještavanje o Ciljevima održi vog razvoja
  2. odrediti odgovorne institucije koje će biti zadužene za proizvodnju pokazatelja iz svog djelokruga
  3. poduzeti potrebne aktivnosti kako bi se provelo mapiranje raspoloživosti podataka nužnih za izračunavanje pokazatelja održivog razvoja

III. Plan aktivnosti

Unaprjeđenje diseminacije pokazatelja Ciljeva održivog razvoja radi sustavnog praćenja i izvještavanja o napretku prema ispunjenju Ciljeva održivog razvoja na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini provest će se u sljedećim aktivnostima, prikazanima u donjoj tablici.

  1. Poveznica: RH portal indikatora Ciljeva održivog razvoja (SDG) (croatianbureauofstatistics.github.io)
    7

Aktivnost Institucija odgovorna
za provedbu aktivnosti Rok

  1. Mapiranje raspoloživosti podataka nužnih za izračunavanje pokazatelja održivog razvoja Državni zavod za statistiku Provedeno
  2. Određivanje institucija koje će biti odgovorne za proizvodnju pokazatelja iz svog djelokruga Državni zavod za statistiku Provedeno
  3. Izrada popisa odabranih pokazatelja s institucijama odgovornima za njihovu proizvodnju
    (Prilog 1. Akcijskog plana) Državni zavod za statistiku Provedeno
  4. Dostava podataka DZS-u radi objave na RH portalu Odgovorne institucije u skladu s Prilogom 1. U skladu s Prilogom 1.
  5. Objavljivanje i ažuriranje podataka na RH portalu indikatora Ciljeva održivog razvoja Državni zavod za statistiku Kontinuirano
  6. Redovita proizvodnja i objava publikacija na internetskim stranicama DZS-a Državni zavod za statistiku Kontinuirano
  7. Komunikacija sa skrbničkim agencijama Državni zavod za statistiku i nadležne institucije Kontinuirano
  8. Izvještavanje o provedbi aktivnosti Nacionalnoga akcijskog plana u sklopu Izvješća o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih
    aktivnosti Republike Hrvatske
    Državni zavod za statistiku Najkasnije do
  9. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu

Dodatne napomene ➢ Državni zavod za statistiku koordinira objavu i ažuriranje pokazatelja Ciljeva održivog razvoja na
RH portalu. ➢ Pokazatelji ne moraju nužno potpuno pratiti UN -ovu metodologiju pojedinih pokazatelja, mogu se odabrati pokazatelji koji su najbliži odgovarajućem u globalnom pokazatelju i/ili najbolje prikazuju napredak prema određenom cilju/podcilju u nacionalnim uvjetima. ➢ Skup odabranih pokazatelja treba kontinuirano revidirati zbog činjenice da se i skup UN -ovih pokazatelja redovito revidira te zbog eventualne potrebe uvođenja novih pokazatelja za praćenje napretka prema ostvarenju Ciljeva održivog razvoja ili razvoja novih izvora podataka. ➢ Budući da se pokazatelji UN -a primjenjuju globalno i stoga nisu uvijek relevantni za EU, Eurostat je razvio skup pokazatelja EU -a koji se primjenjuju za praćenje napretka prema ostvarenju Ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a. ➢ DZS posredno sudjeluje i u izvještavanju o Ciljevima održivog razvoja na europskoj razini jer Eurostat diseminira izabrani skup pokazatelja održivog razvoja koristeći se podacima koje su države članice EU-a obvezne dostavljati na temelju pravne steče vine EU -a iz područja službene statistike i drugih relevantnih izvora podataka . Taj skup pokazatelja u određenoj je mjeri usklađen s UN -ovim pokazateljima za globalno praćenje i redovito se revidira. DZS na svojim internetskim stranicama objavljuje skup EU-ovih pokazatelja Ciljeva održivog razvoja za Republiku Hrvatsku. ➢ DZS, uz redovitu diseminaciju službenih statističkih podataka, dostavlja unutar svojeg djelokruga različitim međunarodnim organizacijama i drugim korisnicima podatke kojima raspolaže pa tako ima i dužnost sustavnog praćenja i izvještavanja o Ciljevima održivog razvoja. Za prikupljanje i provjeru podataka o Ciljevima održivog razvoja od zemalja članica UN -a te za njihovo podnošenje Odjelu za statistiku Ujedinjenih naroda (UNSD) zadužene su skr bničke agencije. To su tijela UN -a ili druge međunarodne agencije, koji mogu objaviti podatke o Ciljevima održivog razvoja zemalja članica UN -a i koristiti se njima za tematsko izvještavanje. DZS odgovara na dobivene upite skrbničkih agencija iz svojeg djelokruga rada. Ako navedeni upiti dijelom ili potpuno izlaze izvan okvira djelokruga rada DZS - a, prosljeđuje ih nadležnim institucijama i prema potrebi koordinira izradom odgovora. 8 ➢ Državni zavod za statistiku, u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike te donositeljima odluka, nastavit će kontinuirano raditi na unaprjeđenju diseminacije pokazatelja Ciljeva održivog razvoja radi sustavnog praćenja i izvještavanja o napretku prema ispunjenju Ciljeva održivog razvoja na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini.

Prilog 1. Popis pokazatelja s institucijama odgovornima za njihovu proizvodnju

Popis odabranih pokazatelja s institucijama odgovornima za njihovu proizvodnju, razinu njihove dezagregacije te rokove za razvoj i proizvodnju pokazatelja koji nedostaju radi objave na Portalu pokazatelja Ciljeva održivog razvoja koji je uspostavio Državni zavod za statistiku prikazan je u tablici u nastavku.

Cilj Pokazatelj Naziv pokazatelja Nadležnost za pripremu pokazatelja Rok za pripremu pokazatelja za objavu Razina dezagregacije 1. 1.2.1 Postotak populacije koja živi ispod nacionalne granice siromaštva, prema spolu i dobi Državni zavod za statistiku Objavljeno Republika Hrvatska Postotak populacije koja živi ispod nacionalne granice siromaštva, prema spolu i dobi 1. 1.2.2 Postotak muškaraca, žena i djece svih dobnih skupina koji žive u siromaštvu u svim svojim dimenzijama prema nacionalnim definicijama siromaštva Državni zavod za statistiku Objavljeno Republika Hrvatska Postotak muškaraca, žena i djece svih dobnih skupina koji žive u siromaštvu 1. 1.b.1 Javna društvena potrošnja u korist siromašnih Državni zavod za statistiku 2024. Republika Hrvatska NUTS 2 Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 2. 2.1.1 Prevalencija pothranjenosti Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2024. Prikazat će se podaci na razini Republike Hrvatske, razdijeljeni prema spolu i dobnim skupinama: 0 – 17,
18 – 64 i 65+ 2. 2.2.1 Prevalencija zaostajanja u rastu (visina za dob <-2 standardne devijacije od medijana prema Standardima rasta djece Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)) među djecom mlađom od 5 godina Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2024. Prikazat će se podaci za djecu do navršenih pet godina života na razini Republike Hrvatske, razdijeljeni prema spolu. 2. 2.2.2 Prevalencija malnutricije (težina
za dob >+2 ili <-2 standardne devijacije od medijana prema Standardima rasta djece Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)) među djecom mlađom od
5 godina, prema vrsti (pothranjenost i pretilost) Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2024. Prikazat će se podaci za djecu do navršenih pet godina života na razini Republike Hrvatske, razdijeljeni prema spolu. 2. 2.4.1 Udio poljoprivredne površine u produktivnoj i održivoj poljoprivredi Državni zavod za statistiku Objavljeno Republika Hrvatska Udio korištene poljoprivredne površine u površini kopna Udio ekološke površine u korištenoj poljoprivrednoj površini

Page 1 of 4