Revizijska politika za područje
statistike nacionalnih računa i državnih financija /
statistike prekomjernoga proračunskog manjka
Državni zavod za statistiku
2 Revizijska politika Republike Hrvatske za područje statistike nacionalnih računa i državnih financija/ statistike prekomjernoga proračunskog manjka
Revizijska politika Republike Hrvatske za statistiku nacionalnih računa
i državnih financija / statistiku prekomjernoga proračunskog manjka
Uvod
Revizija objavljenih statističkih podataka jedna je od sastavnica procesa proizvodnje i diseminacije statističkih podataka. Revizije se provode zbog prikupljanja no vih informacija i podataka koji se nisu mogli koristiti pri početnoj pripremi i objavi rezultata s lužbene statistike. Provode se neovisno o tome jesu li dobiveni potpuno novi podaci ili je došlo do nak nadnih promjena već dostavljenih, obrađenih i objavljenih podataka, ili je došlo do promjena ili poboljšanja u pridržavanju statističkih standarda koji utječu na klasifikacije, definicije, metodologij e itd. Naposljetku, revizije se mogu dogoditi i zbog ispravaka pogrešaka. U većini slučajeva revizij e su planirane. Međutim, događaji koji se ne mogu unaprijed predvidjeti mogu pokrenuti neplanirane revizije.
Na europskoj razini, nacionalna revizijska politika temelji se na europskom statističkom zakonodavstvu i oslanja se na načela Kodeksa prakse europske st atistike. Ona čine okvir unutar kojega pojedina statistička područja razvijaju vlastiti pristup reviziji podataka u skladu s najboljom statističkom praksom.
Uredbom (EZ) br. 223/2009 određen je pravni okvir za razvoj, pr oizvodnju i diseminaciju europskih statističkih podataka. Europske statistike izrađuju se na temel ju europskog statističkog programa i prema statističkim načelima stručne neovisnosti, nepristranosti , objektivnosti, pouzdanosti, statističke povjerljivosti i isplativosti. Prema članku 16. Ure dbe (EZ) 223/2009 koji se odnosi na europski pristup statistikama, „prema potrebi se u suradnji s d ržavama članicama uspostavlja koordinirana politika objavljivanja i revizije.“ Također se nav odi da, kada je potrebno, navedeno se odnosi na europske statistike obuhvaćene europskim statističkim programom.
Misija Europskog statističkog sustava (ESS), kako je definirana u D e k l a r a c i j i o k v a l i t e t i E S S - a i
uključena u Kodeks prakse europske statistike, jest „pribaviti neovisne statističke podatke visoke
kvalitete na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te omo gućiti dostupnost tih podataka svima
radi odlučivanja, istraživanja i rasprave“. Ti kriteriji kvalit ete također se primjenjuju na ESA-u 2010
te se procjenjuju s pomoću pokazatelja kvalitete.
Kodeksom prakse definirani su sljedeći pokazatelji procjene kvalitete revizije:
Načelo 6. Nepristranost i objektivnost:
„Unaprijed se najavljuju veće revizije i metodološke promjene.“ (pokazatelj 6.6.)
Načelo 8. Prikladni statistički postupci:
„Statistički procesi redovito se nadziru i prema potrebi revidiraju.“ (pokazatelj 8.3.)
„Revizije slijede standardne, dobro utemeljene i transparentne postupke.“ (pokazatelj 8.5.)
Načelo 12. Točnost i pouzdanost:
„Revizije se redovito analiziraju radi poboljšanja izvora podat aka, statističkih procesa i rezultata.“ (pokazatelj 12.3.)
Revizijska politika Republike Hrvatske za područje statistike nacionalnih računa i državnih financija/ statistike prekomjernoga proračunskog manjka 3
Svaka organizacija koja prikuplja podatke za ESS mora se pridrž avati Kodeksa prakse europske statistike. Eurostat provodi stručnu reviziju kako bi ocijenio primjenu Kodeksa u nacionalnim statističkim sustavima država članica EU-a. Europski savjetodavni odbor za upravljanje statističkim podacima (ESGAP) provodi sličnu reviziju za Eurostat.
Revizijska politika Državnog zavoda za statistiku temelji se na navedenim načelima Kodeksa prakse europske statistike. Ona čine okvir unutar kojega pojedi na statistička područja razvijaju vlastiti pristup u skladu s najboljom statističkom praksom. Rev izijska politika u cjelini, uključujući revizijsku politiku pojedinih statističkih područja, osigurava potrebnu razinu kvalitete, stabilnosti i usklađenosti unutar i između statističkih područja.
Statistika nastoji pružiti najkvalitetnije informacije korisnic ima statističkih podataka u bilo kojem trenutku. Budući da nove informacije kontinuirano postaju dostu pne, pri određivanju revizijske politike pojedinih statističkih područja potrebno je voditi bri gu o tome da se novi statistički podaci stavljaju na raspolaganje korisnicima u najkraćem roku, ali i o tome da prevelik broj revizija ne otežava komunikaciju s javnošću. Stoga je potrebno razmotriti u tjecaj promjena te odabrati optimalan način i trenutak diseminacije revidiranih podataka.
Pravodobnost i vremenska određenost te točnost i pouzdanost nač ela su službene statistike koja treba posebno izdvojiti u kontekstu kvalitete statističkih poda taka. Revizije su jedan od načina kojima se nastoje zadovoljiti potrebe korisnika za ažurnim i kvalitetnim podacima.
4 Revizijska politika Republike Hrvatske za područje statistike nacionalnih računa i državnih financija/ statistike prekomjernoga proračunskog manjka
Revizija podataka i usklađenost računa u statistici nacionalnih računa
i državnih financija / statistici prekomjernoga proračunskog manjka
Revizije su bitan dio dobre prakse proizvodnje tromjesečnih i g odišnjih podataka nacionalnih računa (NA), kao i statistike državnih financija / statistike p rekomjernoga proračunskog manjka (GFS/EDP). One omogućuju statističarima da korisnicima pružaju pravodobne i što točnije podatke. Navedena statistička područja podatke prikupljaju iz v elikog broja različitih izvora podataka, koji se usklađuju na temelju dogovorenoga skupa međun arodnih smjernica. Podaci iz različitih izvora koji se koriste za procjenu makroekonomskih a gregata prikupljaju se na različitim razinama pravodobnosti, pri čemu je u slučaju strukturnih izvora potrebno do tri godine ili više.
Podaci vezani uz NA i GFS/EDP šalju se Eurostatu u skladu s pro gramom za prijenos podataka ESA 2010 (ESA 2010 TP), Prilogom B Uredbe (EU) br. 549/2013 te Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice.
Podatke koji se proizvode na nacionalnoj razini također koristi Eurostat za administrativne svrhe, odnosno koristi podatke o EDP-u i s njim povezane podatke te o bruto nacionalnom dohotku (BND) za potrebe vlastitih sredstava.
Važno je naglasiti da je usklađenost podataka nacionalnih računa koji se koriste za administrativne svrhe i podataka koji se šalju Eurostatu kao dio programa za pr ijenos podataka ESA 2010 neophodna. Osim toga, također je potrebna usklađenost s drugim područjima koja nisu izravno obuhvaćena okvirom ESA 2010, ali imaju jasne metodološke povezn ice s ESA-om 2010 (kao što su statistika platne bilance i različiti satelitski računi).
Glavna vrijednost podataka nacionalnih računa njihova je intern a usklađenost, usklađenost tablica iste periodičnosti (tromjesečne ili godišnje) unutar istog skup a računa (glavni agregati, računi financijskog ili nefinancijskog sektora), usklađenost varijabli s istim pojmovima i definicijama među različitim računima.
Hrvatska revizijska politika vezana uz NA i GFS/EDP obuhvaća sve tromjesečne i godišnje serije u
hrvatskoj statistici nacionalnih računa i statistici državnih f inancija / prekomjernoga proračunskog
manjka. To uključuje sve podatke koji se pojavljuju u sljedećim statističkim područjima:
• glavni agregati ‒ tromjesečni podaci
• glavni agregati ‒ godišnji podaci i detaljne godišnje tablice (npr. bilance, s podjelom prema
djelatnostima itd.)
• nefinancijski računi prema sektorima ‒ tromjesečni
• nefinancijski računi prema sektorima ‒ godišnji
• podaci o prekomjernom proračunskom manjku
• glavni agregati opće države ‒ tromjesečni
• glavni agregati opće države, detaljni podaci o porezima i socijalnim doprinosima, izdaci
države prema funkcijskoj klasifikaciji - COFOG ‒ godišnji
• tablice ponude i uporabe te input-output tablice
• tablice prema djelatnostima i regijama, razina NKPJS 2 ‒ godišnji
Revizijska politika Republike Hrvatske za područje statistike nacionalnih računa i državnih financija/ statistike prekomjernoga proračunskog manjka 5
Postizanje potpune usklađenosti među svim područjima težak je z adatak i dugoročan proces koji zahtijeva suradnju svih službi Sektora makroekonomskih statisti ka, ostalih proizvođača statističkih podataka, kao i Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke . Međutim, Državni zavod za statistiku (DZS) u praksi pri proizvodnji statističkih podataka nacionalnih računa temeljenih na ESA-i 2010 provodi usklađivanje kako bi osigurao unutarnju uskl ađenost svakog računa, usklađenost vremenskih serija svakog računa tijekom vremena te usklađenost godišnjih i tromjesečnih podataka za svaki račun. Također se osigurava uskl ađenost između statistike platne bilance i računa ostatka svijeta te usklađenost između statisti ke nacionalnih računa i podataka za administrativne svrhe (BND/EDP).
U procesu proizvodnje podataka nacionalnih računa provode se sljedeće tri vrste revizije:
-
Redovite revizije obuhvaćaju sve promjene u procjenama nacio nalnih računa za određeno razdoblje od prve do konačne procjene. Te se revizije u načelu temelje na dostupnosti novih informacija iz izvora podataka koji se koriste za postiza nje potpune usporedivosti u promjenama obujma i cijena s prethodnom godinom i za sve pokaza telje. Redovite revizije i njihovo ispravno tumačenje utječu i na korisnike i proizvođač e statističkih podataka. Iz perspektive korisnika revizije poboljšavaju kvalitetu dostupnih podataka. Međutim, također mogu dovesti do prilagodbe mjera koje se koriste u ekonomskoj a nalizi i tako rezultirati različitom procjenom stanja u gospodarstvu. Iz perspektive proi zvođača nove informacije koje pružaju revizije preciznije opisuju gospodarska kretanja, ali učestale revizije mogu narušiti vjerodostojnost podataka. Osim toga, odsutnost revizij a također može ukazivati na to da se pokazatelji za koje su dostupni precizniji izvorni pod aci ne ažuriraju i da se pogreške ne ispravljaju, tj. da su objavljeni statistički podac i postojani, ali potencijalno netočni.
-
Velike revizije jesu revizije izvora podataka ili metoda koj e se koriste za procjenu pokazatelja nacionalnih računa. Velike revizije podrazumijevaju značajne promjene podataka zbog promjena u klasifikacijama, definicijama, metodol ogijama, baznom razdoblju, razvoja novih izvora i metoda ili dostupnosti novih statističkih podataka kao što su, na primjer, popisni podaci.
Velike revizije provode se u većim vremenskim razmacima. Najavl juju se unaprijed kako bi se korisnici upoznali s rokovima objavljivanja, razlozima njiho va provođenja te, ako je moguće, o njihovu mogućem utjecaju na najvažnije pokazatelje. V elikim revizijama osiguravaju se preračunom dulje serije podataka, u mjeri u kojo j je to moguće, kako bi se umanjili negativni učinci prekida u serijama podataka. Nakon di seminacije revidiranih podataka potrebno je proširiti i analizu utjecaja promjena podataka.
- Neplanirane revizije prouzročene su događajima koje nije bil o moguće predvidjeti, kao što su, primjerice, znatne nepredviđene naknadne promjene u izvorim a podataka zbog revizija/izmjena podataka ili naknadno utvrđenih pogrešaka u pr ethodno dostavljenim podacima.
U pravilu se podaci takvih revizija diseminiraju u najkraćemu m ogućem roku. Iznimno, ako izmjene podataka nisu većeg opsega, revidirani podaci mogu se d iseminirati u sklopu sljedeće redovite revizije ili sljedeće objave istovrsnih podat aka, uz napomenu da je riječ o revidiranim podacima. U svakom slučaju potrebno je pojasniti r azloge zbog kojih je provedeno revidiranje podataka.
6 Revizijska politika Republike Hrvatske za područje statistike nacionalnih računa i državnih financija/ statistike prekomjernoga proračunskog manjka
Prema Harmoniziranoj europskoj revizijskoj politici (HERP) koja obuhvaća područja s godišnjom i tromjesečnom dinamikom, usklađenost među svim područjima u obje dinamike treba se dogoditi najmanje jednom godišnje na europskoj razini te između područja nacionalnih računa i bilance plaćanja. Obično se to događa u trećem tromjesečju. Na nacional noj razini usklađenost bi se trebala postići u rujnu.
DZS prikuplja i šalje tromjesečne i godišnje podatke Eurostatu u skladu s programom za prijenos podataka ESA 2010. Tromjesečni podaci po svojoj su prirodi krat koročni pokazatelji i često se temelje na procijenjenim vrijednostima. Godišnji podaci sastavl jeni su na temelju dostavljenih podataka i predstavljaju referentne vrijednosti. U razdoblju go dine kada se proizvode godišnji podaci, DZS mora revidirati tromjesečne podatke i usklađivati i h s godišnjim podacima. Te se prilagodbe temelje na podacima i stoga su dio redovitih revizija.
Osim redovite revizije koja se provodi jednom godišnje u rujnu, DZS tijekom godine ne revidira tromjesečne glavne agregate BDP-a. Jednom godišnje u rujnu DZS osigurava usklađenost svih tablica nacionalnih računa. Što se tiče statistike platne bilan ce, koju proizvodi Hrvatska narodna banka (HNB), primjenjuje se isti pristup reviziji, tj. dosljedn ost se postiže u rujnu. DZS ima velik broj otvorenih pitanja vezanih uz BND i ta se pitanja obično rj ešavaju tijekom redovite revizije u rujnu.
U slučaju da podaci vezani uz GFS/EDP uključuju značajne promje ne u Travanjskoj notifikaciji, DZS će osigurati dosljednost u tablicama BDP-a te objaviti revi dirane podatke za notifikacijsko razdoblje za EDP u travnju. Što se tiče izračuna godišnjih poda taka o BDP-u, u rujnu su podaci za t-2 konačni, dok su podaci za t-1 privremeni.
Podaci o BDP-u za Republiku Hrvatsku prema NKPJS-u 2012. – 2. r azina i na razini županija temelje se na konačnim godišnjim podacima o BDP-u. U prosincu svake godine podaci za regije i županije obuhvaćaju podatke za godinu t-2 i prve procjene za re gije za godinu t-1. Revizija tih podataka u skladu je s revizijom godišnjih podataka o BDP-u.
Glavni agregati opće države (godišnji podaci) proizvode se dvap ut godišnje, dok se tromjesečni podaci izrađuju svakog tromjesečja. Glavni agregati opće države izravno su povezani s proizvodnjom podataka o EDP-u. Na razini EU-a, EDP je prepoznat kao snažan mehanizam za poboljšanje kvalitete podataka o nacionalnim računima.
Kontinuitet vremenskih serija ima prioritet u nacionalnim računima, a stoga i u GFS-u. Kao rezultat takve politike, podaci GFS-a usklađeni su tijekom vremena i sve su promjene ugrađene u planirane objave podataka nacionalnih računa, redovito u rujnu/listopadu svake godine.
Za nefinancijske račune države postoje usklađene serije godišnjih i tromjesečnih podataka GFS-a za opću državu od 1999. nadalje. Sve tromjesečne revizije provode se jednakom učestalošću kao revizije godišnjih podataka.
Revizija podataka opće države provodi se dvaput godišnje, u ožu jku/travnju i u rujnu/listopadu. Revizija u travnju provodi se za notifikacijsko razdoblje za ED P (t-4, t-3, t-2 i t-1). U skladu s tim, tromjesečni računi države (ESA T25) revidiraju se za svih 16 tr omjesečja (godine EDP notifikacije). Konačna sektorska klasifikacija izvještajnih jed inica koje utječu na Travanjsku notifikaciju provodi se u veljači godine t za godinu t-1. Običn o se u ožujku/travnju ne provodi revizija povijesnih podataka.
Revizijska politika Republike Hrvatske za područje statistike nacionalnih računa i državnih financija/ statistike prekomjernoga proračunskog manjka 7
Velike revizije koje utječu na B.9 i B.9f redovito se provode u rujnu/listopadu jer su neki izvori podataka dostupni samo za drugu EDP notifikaciju. Revizije u ru jnu/listopadu uključuju moguće metodološke promjene, poboljšanje kvalitete izvora podataka, reklasifikaciju jedinica i ispravljanje pogrešaka. Konačna sektorska klasifikacija izvještajnih jedinic a za Listopadsku notifikaciju za EDP mora se odrediti do srpnja, uključujući revizije na temelju testa tržišnosti i drugih kriterija sektorizacije. Revizija podataka za Listopadsku notifikaciju pr ovodi se za sva notifikacijska razdoblja za EDP, kao i za sve primjenjive povijesne godine. Tromjesečni računi države revidiraju se u listopadu za sva primjenjiva tromjesečja (notifikacijsko razdoblje za EDP i povijesne godine).
Iako se promjene prihoda od poreza događaju kontinuirano i ugra đene su u tablice za prijenos podataka koje se trebaju poslati u ožujku/travnju (tj. ESA T020 0, ESA T2500 i EDP), revizija i prijenos tablice ESA T0900 zajedno s NTL-om (popisom nacionalnih poreza) obavljaju se jednom godišnje, u rujnu, u skladu s rokovima za prijenos podataka.
Revizija podataka o izdacima države prema funkcijskoj klasifika ciji COFOG (ESA T1100) provodi se jednom godišnje, u prosincu, u skladu s rokovima za prijenos podataka.
Podaci o računima države konzistentni su u tablicama ESA-e 2010 koje sadrže podatke o EDP-u i GFS-u te se redovito dostavljaju Eurostatu i uglavnom se objavljuju na nacionalnoj razini.
DZS također proizvodi i šalje Eurostatu tablice s podacima o ne financijskim računima po sektorima (godišnjim i tromjesečnim) koje trebaju biti usklađen e s drugim tablicama. Cilj je potpuna usklađenost glavnih agregata (podataka o BDP-u) i glavn ih agregata opće države na godišnjoj i tromjesečnoj razini: za tromjesečne podatke priliko m svakog slanja tromjesečnih podataka, a za godišnje podatke u rujnu kada su podaci o BDP-u te GFS-u/EDP-u potpuno revidirani i usklađeni. Tijekom razdoblja EDP klarifikacije, na kon izvještavanja o EDP-u u ožujku i rujnu, moguće su revizije podataka GFS-a pa se u području tromj esečnih i godišnjih sektorskih računa mogu pojaviti nekonzistentnosti između BDP-a i GFS-a.
Ako su nekonzistentnosti između glavnih agregata nacionalnih ra čuna (BDP) i podataka GFS-a u ožujku/travnju manje od 0,3% BDP-a, podaci o BDP-u neće se odma h revidirati. U tom će se slučaju nekonzistentnosti u računima ispraviti i uskladiti u ne financijskim sektorskim računima. U slučaju da su nekonzistentnosti između agregata nacionalnih rač una (BDP) i podataka GFS-a veće od 0,3% BDP-a, provest će se revizija glavnih agregata nac ionalnih računa (BDP) za razdoblje od četiri notifikacijske godine (t-1, t-2, t-3, t-4) kao i za sve odgovarajuće tromjesečne podatke (16 tromjesečja) za isto razdoblje do objave podataka o EDP-u/GFS-u. Slijedom toga, podaci o sektorskim računima bit će usklađeni.
Podaci o sektorskim računima redovito se objavljuju u Eurostatovim bazama podataka.
Tablice ponude i uporabe koje se dostavljaju Eurostatu za godin u t+36 trebaju biti usklađene s revidiranim podacima o GFS-u/BDP-u kod sljedećeg redovitog slan ja podataka na kraju godine. Isto se odnosi i na input-output tablice, ali na petogodišnjoj osnovi.
8 Revizijska politika Republike Hrvatske za područje statistike nacionalnih računa i državnih financija/ statistike prekomjernoga proračunskog manjka
Tablica 1. Kalendar proizvodnje podataka u jednoj godini s redovitom revizijom
Kalendarska godina t
- tromjesečje
(Q1) 1.1. ‒ 31.3. - tromjesečje (Q2) 1.4. ‒ 30.6.
- tromjesečje (Q3) 1.7. ‒ 30.9.
- tromjesečje (Q4)
1.10. ‒ 31.12.
T1_Q
Q4 godine t-1 (kraj veljače) Rev.:
Q1-Q4 godine t-1
Q1-Q4 godine t-2
Q1-Q4 godine t-3
Q1-Q4 godine t-4
(kraj ožujka)1)
Q1 godine t (kraj svibnja)
Q2 godine t
(kraj kolovoza)
Rev.: neograničen br.
tromjesečja
(kraj rujna)
Q3 godine t
(kraj studenog)
T1_A
Godina t-1, prva procjena
(zbroj 4 tromjesečja)
(kraj veljače)
Godina t-2, konačni
podaci
Godina t-1, privremeni
podaci
Rev.: neograničen br.
godina
(kraj rujna)
T2_A
Godina t-1, privremeni
podaci
Rev. (EDP rev.ciklus)
Godina t-2
Godina t-3
Godina t-4
(kraj ožujka)
Godina t-1, konačni
podaci
Rev. (EDP rev. ciklus):
neograničen br. godina
(kraj rujna)
T25_Q
Q4 godine t-1
Rev.:
Q1-Q4 godine t-1
Q1-Q4 godine t-2
Q1-Q4 godine t-3
Q1-Q4 godine t-4
(kraj ožujka)
Q1 godine t
(kraj lipnja)
Q2 godine t
Rev.:
neograničen br.
tromjesečja
(kraj rujna)
Q3 godine t
(kraj prosinca)
T8_A
Godina t-1, konačni
podaci
Rev.: neograničen br.
godina
(kraj rujna)
T801_Q
Q4 godine t-1
Rev.:
Q1-Q4 godine t-1
Q1-Q4 godine t-2
Q1-Q4 godine t-3
Q1-Q4 godine t-4
(kraj ožujka)
Q1 godine t
(kraj lipnja)
Q2 godine t
Rev.:
neograničen br.
tromjesečja
(kraj rujna)
Q3 godine t
(kraj prosinca)
- Revizija se provodi samo u slučaju značajnih promjena u podacima o GFS-u/EDP-u